Friday, 20 March 2015

Hrana za jačanje imuniteta u borbi protiv gripa


Preporuke zvaničnika: "Najefikasnija mera prevencije gripa je vakcinacija koja se preporučuje svim osobama koje su u povećanom riziku od razvoja komplikacija, pri čemu treba da se zna da se zaštita stvara za 2-3 nedelje od dobijanja vakcinacije. Vakcinacija se može primiti u bilo koje vreme u toku
trajanja sezone gripa, čak i kada je virus počeo da se širi u okruženju. Opšte mere prevencije podrazumevaju izbegavanje bliskih kontakata sa obolelim osobama, redovno pranje ruku, izbegavanje dodirivanja očiju, nosa i usta, provetravanje prostorija, jačanje otpornosti organizma pravilnom ishranom bogatom vitaminima, adekvatnim režimom rada i odmora.

Simptomi oboljenja sličnog gripu su: akutna respiratorna bolest koja je počela u predhodnih sedam dana sa izmerenom temperaturom od 38* ili iznad 38* i kašljem. Akutna respiratorna bolest se manifestuje pojavom jednog od sledecih simptoma: kašalj, gušobolja, curenje nosa, plitak dah, sa ili bez temperature. 

Lečenje podrazumeva poštovanje saveta i preporuka izabranog lekara, mirovanje i nega kod kuće. "

Hrana za jačanje imuniteta

Izvor
http://www.stvarukusa.rs/clanak/hrana-za-jacanje-imuniteta
Dobar imunitet glavni je preduslov dobrog zdravlja. Kako ga ojačati...

Odavno je već poznato da naše zdravlje zavisi od našeg imuniteta. Iako je uslovljen genetikom, uticaj životne sredine na imunostistem, kao i način ishrane nisu zanemarljivi.

Faktori rizika koji ugrožavaju imuno sistem su nikotin, alkohol (više od 2 caše vina dnevno), stalni stres, preterivanje u sportu, loša ishrana koja podrazumeva mnogo proizvoda od belog brašna, konzerviranu hranu i gotova jela.

Prevelike kolicine loših masti takođe slabe imunitet. Masne kiseline tipa omega-6 kojih ima u kukuruznom i suncokretovom ulju koče stvaranje limfocita i snagu imunog odgovora. Lako oksidišu i stvaraju dosta slobodnih radikala.

Nasuprot njima, nerafinisana ulja, kao i riblje ulje (izvor su masne morske ribe: tuna, skuša, sardina i losos) koje sadrži masne kiseline omega-3 tipa jačaju imunitet.

Na imunitet loše utice i velika kolilcina šecera, kao i naporna brzopotezna dijeta ili dugoročni reduktivni programi ishrane.

Ujednačena i izblanasirana ishrana veoma je važna za očuvanje odbrambenih snaga organizma, a ovih pet namirnica treba obavezno uvrstiti u jelovnik:

1. Brokoli


Zbog svog jedinstvenog ukusa i visoke hranljive vrednosti, brokoli je uvršten u najpopularnije povrće zapada. Pravilna priprema kljuć je najboljeg ukusa i njegove prehrambene vrednosti. Najbolji brokoli odaberite tražeci čvrsto zatvorene grozdove cvetova tamnozelene ili ljubičaste boje. Stabljike moraju biti čvrste, a listovi ne smeju biti uveli.

Brokoli će ostati svež do 10 dana ako ga pravilno čuvate. Stavite ga u plastičnu kesicu i čvrsto omotajte kesicom iz koje ste istisnuli sav vazduh. Pre nego što ga odložite u frižider, nemojte ga prati jer ćete tako ubrzati proces propadanja.

Najzdraviji način priremanja brokolija je zdravo kuvanje na pari za samo 5 minuta. Ako ovako pripremljenom brokoliju dodate kašiku na suncu sušenog paradajza ostavljenog u ulju, 3 kašike mrvljenog feta sira i 6 maslina - dobićete ukusan obrok.

Ukusno jelo dobićete i ako brokoli kuvate na pari sa crvenim lukom i dodate naseckane masline.


2. Koštunjavo voce

Ne samo da koštunjavo voće obiluje vitaminima i mineralima nego i sadrži jednostruko nezasićene masti, esencijalne omega-3 masne kiseline i fitosterole koji na čudesan način poboljšavaju zdravlje. U martu 2004. godine FDA (The Food and Drug Administration) izdala je sertifikat kojim dopušta da na pakovanju sa koštunjavim plodovima piše kako svakodnevni unos 50 g tih namirnica smanjuje rizik od srčanih bolesti.

Najbolje ćete iskoristiti ovo voće ako ga jedete u kombinaciji sa namirnicama koje sadrže malo zasićenih masti i holesterola, i sa onima koje sadrže malo kalorija. Odlicno utoli glad jer je sito. 

Grickajte ga između obroka, pospite po salati ili dodajte žitaricama. Ako pripremate frape, dodajte 
mu malo putera od koštunjavog voća ili semenki.
 Preporuka vodećih svetskih zdravstvenih organizacija glasi: koštunjavo voće i semenke (43 g) treba jesti barem pet puta nedeljno.
Saveti za njihovo konzumiranje: žitaricama dodajte naseckane indijske oraščiće, salatu ili brokoli pospite orasima, suncokretove i bundevine semenke možete grickati u bilo koje doba dana.

3. Beli luk


Nezamenljiv u gotovo svim kuhinjama sveta, bogat izvor mnogih vitamina i minerala – beli luk je jedinstvena namirnica za očuvanje zdravlja i oplemenjivanje ukusa različitih jela.
Najukusniji je beli luk okruglaste glavice (lagano pritisnite glavicu između prstiju da je osetite). Svež beli luk tvrd je na dodir, bez znakova vlažnosti. Odaberite velike čenove da biste ih lakše ljuštili. Rok trajanja mu je oko mesec dana.
Preporučuje se da ga čuvate u otklopljenoj ili delimicno poklopljenoj posudi na hladnom i tamnom mestu. Nikad ga nemojte držati u frižideru jer će vlaga prouzrokovati da se brzo pokvari. Beli luk ne bi trebalo da se dinsta na ulju jer visoke temperature mogu stvoriti štetne slobodne radikale. I, zapamtite, što se beli lik duže kuva ili peče u jelu, više će izgubiti svojih lekovitih spojeva.


4. Limun


Limun je bio veoma cenjen za vreme kalifornijske zlatne groznice zbog njegove sposobnosti sprečavanja skorbuta (bolesti koja nastaje zbog nedostatka ovog vitamina u ishrani), pa su ljudi bili spremni da plate i 80 dinara po komadu, što se i danas smatra skupim, a 1849. godine to je bila izuzetno visoka cena. Tek kada je 1932. otkriven vitamin C, naučnici su shvatili da je upravo on zaslužan za zaštitu od te bolesti.

Najkvalitetniji limun je onaj sasvim zreo - težak za svoju veličinu i ima glatku i tanku koru. Treba da bude skroz žut, bez zelenih delova na kori. Svež limun je sočniji kada se drži na sobnoj temperaturi i traje 5 dana duže ako se ne drži u frižideru. Nutricionisti i veliki gurmanine bi se kolebali kad je u pitanju ova brza i zdrava ideja za posluživanje limuna. Recimo, ako poprskate spanać ili drugo povrće bogato gvoždem sokom od limuna, vitamin C iz soka povečaće apsorpciju gvožda.

Sos od limuna

Napravite sos od limuna koji se može poslužiti uz sve vrste voća.

SASTOJCI:
• 3 kašike kremastog meda
• 2 kašike soka od limuna
• 1 kašika limunove korice

U činijici izmešajte sve sastojke. Dobijenim umakom prelijte sveže voće ili nemasni jogurt. Iscedite sok od limuna ili limete po kriškama avokada, dodajte nekoliko kapi sojinog sosa i uživajte u tom čarobnom ukusu.

5. Praziluk



Kako prepoznati najukusniji praziluk? Po tome što je čvrst i ravan, ima tamnozelene listove i dug beli vrat. Izbegavajte žuti, uveli praziluk ili onaj sa napuklom ili nagnječenom glavicom. Pre odlaganja u frižider stavite ga u plastičnu kesicu. Praziluk je najzdraviji ako se dinsta otprilike sedam minuta.
Ukusno jelo dobićete ako ga pospete parmezanom ili pokapate blazamiko sirćetom ili naribanim đumbirom. Mirođija i vlašac podstiču ukus praziluka.

Čorba od praziluka

SASTOJCI:
• praziluk
• parmezan
• krompir
• semenke mirođije
• nemasno mleko
Pomešajte dinstani praziluk sa jednom šoljom krompira kuvanog na pari, šoljicom toplog nemasnog mleka, 2 kašike parmezana i 1/2 kašičice semenki mirođije. Mešajte otprilike jedan minut.
Špinat, losos, borovnica... Sve su to superzdrave namirnice koje treba jesti što češće ako želite biti zdravi i sretni, poručuju stručnjaci

Namirnice za jačanje imuniteta

Izvor
http://www.yumama.com/dete/ishrana-dece/459-namirnice-za-jacanje-imuniteta.html

Ponudite detetu dosta svežeg voća i povrća. Bogati su vitaminom C i antioksidansima koji putuju kroz telo i štite ćelije od oštećenja. Brokoli je zvezda među povrćem. Pun je vitamina, minerala i vlakana. Prijatnog je ukusa. Bogat je vitaminom C i karotenoidima, antioksidansima koji imuni sistem drže u dobrom stanju. U brokoliju postoje dva tipa vlakana,   rastvorna i nerastvorna. Takođe sadrži indole i izotiocijanate koji štite celije od oštećenja.






 Brokoli je izvanredan izvor vitamina B i folne kiseline, koji su ključni za kardiovaskularni sistem.
Deca ga ili vole, ili ne vole. Da biste mališana navikli na njega, pomešajte brokoli sa drugim povrćem, ili ga stavite u sendvič umesto zelene salate (pošto ste ga prethodno obarili).

Šargarepa sadrži oko dve stotine različitih karotenoida, a jedan od njih je beta karoten. Karotenoidi direktno štite od kancera. Jedan od načina da dete počne da jede šargarepu je da je servirate rendanu, sa salatom od paradajza i zelenom salatom.

Mahunarke sadrže veliku količinu vlakana. Takođe sadrže antioksidanse genistein i flavone.

Spanać je veoma bogat beta karotenom i kalijumom.
Mnoga deca ne vole spanać jer nije adekvatno spremljen. Nemojte da ga spremate u aluminijumskoj posudi jer će da ima kiseo ukus i izgubiće lepu zelenu boju.

Beli luk ima antibiotska svojstva. Pravi «punjač» imunog sistema, beli luk je najistaknutiji među hranom koja pojačava imunitet. Sa širim antibiotskim spektrom od penicilina, takođe inhibira mnoge viruse. Jedan je od najbogatijih izvora selena koji je neophodan za proizvodnju potentnog antioksidantnog enzima glutation peroksidaze. Najefikasniji je kada se jede sirov. Inače, crni i beli luk sadrže komponente koje smanjuju upalne procese. Flavonoidi nađeni u luku učestvuju zajedno sa vitaminom C u uništavanju bakterija, pa je crni luk naročito dobar dodatak supama i jelima za vreme hladne sezone.

Senf, paprike, beli i crni luk sadrže supstance zvane mukolitici (slične sirupu za iskašljavanje) koji razređuju gust sekret u respiratornim putevima.

Kajsije, dinja, bundeva su bogate najvažnijim nutrijentima. Sadrže visoke doze vitamina C, kao i mešanih karotenoida

Pčelinji polen je bogat enzimima i drugim potentnim nutritivnim elementima koji pojačavaju imunitet. Polen takođe pomaže da se eliminišu mnoge alergije na hranu.

Preporuke za jačanje imuniteta


* Izbegavajte da deci dajete procesiranu hranu, šecer i gazirana pića, jer slabe imuni sistem.
Ove namirnice nemaju nikakve nutritivne kvalitete, pa ako ih vaša deca uzimaju, neće moći da jedu drugu hranu - sa neophodnim nutrijentima. A to ce nužno da dovede do slabljenja imunog sistema.

* Smanjite upotrebu šećera, jer on smanjuje broj i funkciju belih krvnih elemenata koji se bore sa infekcijama i povećavaju efikasnost imunog sistema. To je razlog što se mnoga deca razbole posle rođendana. Njihova otpornost opada zbog unošenja šecera u organizam. Dajući detetu malo više vitamina C, nekoliko dana pre i posle tih događaja, može da se prevenira pojava infekcije. Šecer je odgovoran i za druge bolesti, uključujući srčane bolesti i dijabetes. Jedan od načina da ga izbegnete je da pripremite zdravu užinu (sveže voće, integralni krekeri, kroasan, voćni jogurt).

* Ograničite količinu masnih kiselina iz pržene hrane i margarina. Umesto njih upotrebite zdrave masti.

* Eliminišite hranu koja može da izazove alergiju.

* Obezbedite deci neophodne nutrijente. Imuni sistem koristi vitamin A i cink za stvaranje imunološke osnove. Neka dete dnevno popije 2 decilitra jogurta sa korisnim bakterijama.

* Nemojte da pravite sendviče od belog hleba, iako ga deca više vole. Sve napravljeno od belog brašna smanjuje imunitet. U ishranu ukljucite integralni pirinač umesto rafiniranog.

* Ponudite detetu dosta svežeg voća i povrća. Bogati su vitaminom C i antioksidansima koji putuju kroz telo i štite ćelije od oštecenja. Posebno ponudite dosta žutog povrća koje sadrži karotenoide, supstance koje povecavaju produkciju ćelija koje se bore protiv mikroorganizama.
 Žuto-narandžasto voće i tamnozeleno povrće (kajsije, šargarepa, bundeva, tikvice, kupus, spanać) takođe sadrže najvažnije antioksidanse.

Prim dr med. Jasminka Komnenovic, pedijatar-nutricionista